Talk:House of Pucić

From Wikipedia, the free encyclopedia

obitelj Pucić (Pozza)

ŠTIT: Poluokrugli plavi štit je dva puta koso podijeljen sa dvije zlatne grede. Ispod i iznad zlatnih greda nalaze se po tri srebrna ljiljana. NAKIT: Iznad štita je srebrna kaciga, iznad koje je zlatna kruna iz koje raste crni orao raširenih krila. PLAŠT: S desne strane plavo-zlatni, a s lijeve plavo-srebrni. PLEMSTVO: Pucići su plemićka obitelj iz Dubrovnika, mogu se pratiti u Dubrovniku još od 13. stoljeća. Posebno su bili poznati među posljednjom dubrovačkom vlastelom. Pripadnici te porodice obavljali su za Dubrovačku republiku najviše državne funkcije, a neki su se istakli kao književnici (npr. Vicko Pucić, Karlo Pucić i Medo Pucić). Najstariji predstavnici ove obitelji su braća Paskva i Petar. O pravom rodonačelniku ove porodice nije nam do danas ništa poznato (neki "Sabini"). Prvi predstavnik obitelji Pasko Čiponić pojavljuje se na popisu članova Velikog vijeća 1253. godine, prilikom potpisivanja ugovora o savezu između Dubrovnika i bugarskog cara Mihajla Asena. Paskova obitelj se bavila još i trgovinom . Njegov sin Petar (1281-1334) je bio član Vijeća umoljenih 1326. godine, a najznačajnija osoba u obitelji u 14. stoljeću, Petrus de Margarito de Poca (1360), bio je član Malog vijeća i Vijeća umoljenih. 1359. godine izabran je za kneza Republike. Povijest se ponovila u 19. stoljeću kada je Nikolaus Johanus de Poca zauzeo takav položaj.

U vrijeme pada Dubrovačke republike (1808) u Dubrovniku živi samo jedna plemićka obitelj sa prezimenom Pucić (Pozza). Iz te porodice potekla su četiri sina (četiri brata): Niko Luiđi, Marko, Mato sa nadimkom Neru, i Lucijan.[77] To su bili posljednji Pucići koji su se ženili. U njihovim brakovima rođeno je sedam sinova. Nikola Luiđi je imao tri sina: Orasta (Meda), Nikolu Velikoga i Nikolu Maloga.[78] Treći brat Mato je imao jednog sina, a četvrti brat Lucijan nije imao sina. Rafo Pucić (sin Nikov) nije bio brat Medov i Nikole Velikog, već njihov rođak. Rafo Pucić je rođen 27.4.1828. godine u Dubrovniku. Umro je u Beču 4.11.1890. godine. Bio je po zanimanju pravnik-advokat. Pripadao je dalmatinskoj Narodnoj stranci. Pet puta je biran za dubrovačkog općinskog načelnika (1869, 1872, 1875, 1882, 1884), dva puta za zastupnika u Dalmatinskom saboru (1870, 1876) i dva puta za zastupnika u Carevinskom vijeću (1879, 1885). Njegovo ime i danas spominju priče janjinskog kraja.

Austrijsko plemstvo dodijelio je car Leopold, Matiji Puciću, i njegovim potomcima i to grofovski naslov sa pridjevom "zagorski" 1688. godine. Pucići su imali nadimak "Škatići".

Kao značajna obitelj Pucići su imali i svoje posjede, kmetove, zapostate, kaznionice... Jedan od posjeda je i posjed u Janjini koji se sastojao od glavne zgrade i staje sa troetažnim vrtom u samom središtu Janjine. Vrt je presječen glavnom ulicom. Kuća je obnovljena i ponovno u njoj djeluju općinske službe. Vrtovi su prilagođeni vremenu te je dio pretvoren u parkirališni prostor dok park sa spomenikom Ivanu Morđinu Crnom ima novu namjenu. Postat će igrališni prostor za djecu. Prostor tržnice/ribarnice i dalje čeka svoju namjenu, za sada je skladišni prostor općine. —Preceding unsigned comment added by 190.20.89.34 (talk • contribs) 13:57, 10 December 2006

[edit] Pucić

Pucić, not Pozza. Last two centuries, members of Pucić family call themselves as Pucić (e.g. Niko and Medo, members of Croatian Unionists party, Narodna stranka).
See his signature on the picture [1] and [2].
"-ić" in the surname is recognisable on the picture. Kubura 17:53, 6 September 2007 (UTC)

Pucić brothers naturalized themself as Slavic (one Serbian and one Croatian), after the fall of the Republic.--Giovanni Giove 11:01, 7 September 2007 (UTC)

Child, you've mentioned just those two. Respect the historical turn of events. Otherwise, why don't you change the name of e.g. Nikola Tomašić (N. Tommaseo)? Kubura 12:42, 26 September 2007 (UTC)

Despite your uncivilty, you have mentioned just two. And BTW this is long after the "Pucic" brothers [3], and BTW, one was Serbian... --Giovanni Giove 15:21, 28 September 2007 (UTC)

Oh, I see. For you, Giovanni Giove, it's important to deny any connection of a certain person with Croats and Croathood. If some of them declared as Serb, that doesn't change anything. He still had surname written as Pucić, not as Pozza. Kubura 06:48, 4 October 2007 (UTC)

I do not care so much of Serbia.... but you know, these concept of nationaly are so weak... Anyway just two member called themself "Pucic", before they were "Pozza", as yourself recognize. That why I will introduce the correct name.--Giovanni Giove 07:36, 4 October 2007 (UTC)

Go and change Tommaseo's surname. He was Tomašić. Kubura 07:46, 5 October 2007 (UTC)

[4] "no evidence", Giove??? Kubura 07:48, 5 October 2007 (UTC)

[edit] Kubura's edits against sources

I've fixed the article and restored some sourced claims, deleted by Kubura.

1. Niko Pucic was a Serbian politcman. He thought that Croats.... were Serbs. That is sourced. Do not delete it a further time.
2. In XIX cent. Dalmatia was not part of Croatia (this is sourced, too).--Giovanni Giove 00:29, 15 November 2007 (UTC)

Regarding Niko Pucić, where did he mention "Serbocroatian"? As I saw in article about Medo Pucić, I saw no "srpskohrvatski" or "Serbo-Croatian" (the sentence "He also translated literary works from several European languages into Serbo-Croatian" is a POV).
Regarding your attitude expressed above ("Dalmatia was not part of Croatia"), I know that's yours wishie-wish, Giove.
However - with the reformation of Habsburg Monarchy, the monarchy was divided into Austrian-ruled and Hungarian-ruled part; "Kingdom of Dalmatia" was in the Austrian-ruled part.
But, the Croatian-Hungarian Agreement (Hrvatsko-ugarska nagodba) from 1868, the official Monarchy's document, regulated the authonomous status of "Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia".
Although "Kingdom of Dalmatia" wasn't de facto reunited with "Kingdom of Croatia-Slavonia", "Kingdom of Dalmatia" was de iure part of Triune Kingdom (and mentioned as such in the Agreement). However, Ausria kept de iure Dalmatia away from the rest of Croatia, so Dalmatia was in a kind of ...dual status.
Finally, official Austrian and Hungarian policy persistently kept the policy of preventing of full integration of Croatian lands under Croatian name. Kubura 08:43, 15 November 2007 (UTC)