Giovanni di Sigismondo Gondola

From Wikipedia, the free encyclopedia

Giovanni di Sigismondo Gondola (Croatian: Dživo Šiškov Gundulić; c.1678– c.1721) son of Segismondo Gondola (Šisko Gundulić) and Catterina de Nale (Katarina Nalješković). He was the Rector of the Republic of Ragusa between 1696-1700. Following his father and his grandfather, he also wrote poetry: Suze i tužbe Radmilove (1702), Radmio (1701), Oton (1707) and Filomena.

Also he composed diverse folklore songs, that have been preserved from generation to generation until today by the people of Dubrovnik. Dživo was accused for raping young Sephardic Jew Luna Židovka in the courts of Ragusa on March 13, 1699. He was married with Maria de Bosdari.

[edit] References

1. Suze i tužbe Radmilove (1702), prepjev idile Sospiri d'Ergasto GB. Marina
2. Radmio (1701), prepjev Tassove Aminte
3. Oton (1707), melodrama
4. Filomena, tragedija, druga iz Didone Jakete Palmotića, rađena po tal. noveli Gianfiore e Filomena.

IVAN Siskov Gundulic (2) / uredio Ivica Martinovic. - Ilustr. - Nastavak tematskog bloka o Gundulicu iz br. 2/2001. - Bibliografske biljeske uz tekst. - Iz sadrzaja: Zapis o krstenju Ivana Siskova Gundulica / prev. I. Martinovic. Iz ljetopisa Dubrovackoga kolegija za g. 1695. / Simone Capitozzi. Kako se Ivan Siskov Gundulic vjerio s Marijom Bosdari i sto se potom zbilo / Duro Basic. Kazne za rod Bosdari nakon ranjavanja Ivana Siskova Gundulica ; Ivan Siskov Gundulic i Luna Zidovka ; Zapisnik sjednice Vijeca umoljenih odrzane u petak 13. ozujka 1699. ; Tri ocitovanja dubrovackih sefarda o miraznim dobrima njihovih supruga ; Ivan Siskov Gundulic u izbornom zrvnju 1696.-1700. ; Cekinic (1731) vs. Appendini (1803) / I. Martinovic. Ocitovanje o miraznim dobrima moje majke Kate Nale / Ivan S. Gundulic. Ivan S. Gundulic / Sebastijan Slade.U: Dubrovnik. - ISSN 0353-8559. - N.s. 12 (2001), 3 ; str. 5-64.

Nakon ranjavanja Ivana Siskova Gundulica Vijece umoljenih donijelo je niz teskih osuda koje su zahvatile cijeli pridruzeni vlastelinski rod Bosdari: iskljucenje iz dubrovackog plemstva, izgon iz domovine, zabrana prodaje i ustupanja nekretnina i posjeda i kazna za mozebitni ponovljeni napad. najtezi sukob medju dubrovackom vlastelom na kraju 17. stoljeca zrcali duboki rascjep izmedju Salamankeza i Sorboneza medju dubrovackim plemicima.